Predstavnici multietničkih, manjinskih i građanskih opcija u BiH, uključujući i Dervu Sejdića i Jakoba Fincija, osudili su dogovor od sedam tačaka o načelnom provođenju presude Sejdić-Finci. Zatim se, tokom vikenda, ova kritika razvila u otvoreni medijski rat između nekoliko vodećih građanskih aktivista i Kancelarije Specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH.
Samo prije par godina, „građanska opcija“ je bila pažena i mažena mezimica koordiniranih nastojanja EU i SAD, koja su imala za cilj vraćanje bh. multietničke i građanske (i ako je moguće socijal-demokratske) kulture. Dakle, šta se desilo u ovih par godina i šta se desilo u Briselu 1. oktobra što je toliko razdvojilo bivše saveznike i okrenulo ih jedne protiv drugih?
„Građanska opcija“ nosi svoj dio odgovornosti za ovu situaciju, jer je previše dugo ignorisala stvarnost u BiH, koja je etnički, nacionalno i politički podijeljeno društvo, te je insistirala na visokim moralnim i ideološkim osnovama i gajila je konfrontacijsku i beskompromisnu politiku, koja je ponekad bila jednaka ili nadmašivala politiku nacionalističih partija. Nakon što je SDP protraćila multietničke i građanske principe za pregršt mrmljanja, kao što su pozicije u vladama, institucijama i agencijama, ozlojađena građanska opcija se borila da pronađe novog građanskog prvaka, koga bi mogla idolizirati i podržati, umjesto da nauči jednu vrijednu lekciju – da slabo provođenje može da pokvari i najbolju ideju.
Nacionalne partije su slavile kraj „građanske opcije“ zato što se na tu opciju uvijek gledalo kao na jedinu pravu prijetnju svima njima. Međutim, upitno je da li, uz svo neprijateljsko raspoloženje i nepovjerenje stvoreno unutar i među tim partijama, one mogu da vrate svoju saradnju na dovoljan nivo, kako bi bile u mogućnosti da započnu upravljanje koje je zaustavljeno i blokirano na skoro svim nivoima, i da vrate državu nazad sa ivice provalije. Još jedno pitanje je da li postoji kapacitet ili čak volja za takvim preokretom, obzirom da neke partije, naime SNSD i do određene mjere i HDZ, otvoreno rade na rasformiravanju vlasti na državnom nivou i nivou Federacije BiH. SDA izgleda ubijeđena da će biti u mogućnosti da popravi sve probleme onda kada vrati sopstvenu harizmu, nesvjesna ili neupoznata sa činjenicom da je BiH psihološki, ekonomski i društveno toliko izmorena da se nalazi na ivici toga da postane propala država ili nešto mnogo gore. Da ne pominjemo da je sama SDA doprinela ovoj situaciji fokusiranjem na zapošljavanje (ako ne obogaćivanje) svog kadra isto toliko – ako ne i više – koliko na razvoj države, entiteta, kantonalnih i opštinskih institucija, u kojima je bila na vlasti najmanje 14 od posljednjih 17 godina.
Što se tiče EU, nedavni sastanak u Briselu je pokazao da je beskrajno političko tegljenje rata umorilo i zgadilo tehnokrate EU do mjere da su postali spremni da ignorišu suštinu i pozdrave bilo kakav mogući oblik reforme u domenu Sejdić-Finci, koji misle da mogu iscijediti iz lidera BiH. Prihvatanjem najnovijeg načelnog dogovora u Briselu, EU je direktno podržala političke pozicije hrvatskih i srpskih nacionalističkih partija, indirektno se odričući postojećeg ustavnog okvira BiH i dala je carte blanche, odnosno, odriješene ruke mogućim budućim ustavnim aranžmanima, koji će biti jednako nekompatibilni sa najosnovnijim evropskim principima i vrijednostima kao što je i postojeći ustavni aranžman. Pored toga, ponovnim odlaganjem roka, ublažavanjem svojih prijetnji i biranjem pragmatičnih nad dobrim rješenjima, EU je, još jednom, propustila priliku da se ustoliči kao politički igrač, umjesto pragmatične, tehnokratske krave za mužu.
Uz sve gore navedeno, i dalje nije vjerovatno da će sastanak 10. oktobra dati provodivo rješenje za slučaj Sejdić-Finci. Naime, dogovoreni principi i dalje ostavljaju nekoliko glavnih pitanja neriješenih, kao što je detaljna podjela izbornih jedinica u Federaciji BiH. Iako se takva opcija, u principu, dogovori na sljedećem sastanku u Briselu, i dalje je veoma sumnjivo da bi dovoljan broj delegata u Parlamentu BiH prihvatio i usvojio takav prijedlog do kraja godine. Drugim riječima, čak ni načelni dogovor od 10. oktobra ne bi nužno značio da bi takvo rješenje za Sejdić-Finci prošlo kroz Parlament BiH do kraja godine.
Ali, lideri u BiH ostaju udaljeni po pitanju još jednog, možda čak i važnijeg pitanja – novog mehanizma koordinacije za projekte EU – koji će imati direktniji i mnogo veći efekat na svakodnevnicu građana BiH. Bez dogovora o novom mehanizmu koordinacije, Bosna će u narednih par sedmica izgubiti preko 50 miliona evra iz pred-pristupnih IPA fondova, koji će biti preusmjereni na druge države Balkana ili na regionalne projekte. Pored toga, EU će vjerovatno obustaviti pripreme za svoj IPA2 paket, koji je planiran za podršku važnim projektima u BiH, vrijednim stotine miliona evra, u narednih nekoliko godina. To znači da, čak i ako se nekim čudom postigne dogovor o Sejdić-Finci do kraja godine i ako se aktivira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), EU će imati malo ili nimalo resursa da to provede kako treba. Glavni problem sa IPA fondovima je taj što su bar neki lideri u BiH pogrešno razumjeli njihovu pravu svrhu; izgradnja lokalnih kapaciteta kako bi se omogućilo da se BiH prijavi za veće projekte i kapitalna ulaganja u narednim godinama. Obzirom da se IPA fondovi koriste da se plate – među ostalim stvarima – konsultanti EU, eksperti i prenos znanja, lideri BiH ostaju nezainteresovani i više fokusirani na MMF i budžet podrške EK, koji ide na njihove plate.
Na kraju, poučeni primjerom bivšeg premijera Hrvatske, Ive Sanadera, bar neki političari u BiH razumiju da je za članstvo u EU potreban vrijedan rad, ali da će ono donijeti nevolju za sve one koji imaju šta da kriju. Sa tim na umu, izgleda da je većina lidera u BiH odlučila da nastavi da verbalno podržava proces pristupanja EU i da čini sve što može da isti spriječi i blokira. Očigledno zaboravna po pitajnu takvih stavova, EU i ostatak međunarodne zajednice su izgleda odlučni da nastave da umanjuju prepreke i da traže pragmatičnija rješenja – sve dublje i dublje toneći u političku kaljužu BiH.
Nema komentara:
Objavi komentar